Prvi spomen Ploča

Ploče se prvi put spominje 1387.godine u dokumentu Povijesnog arhiva u Dubrovniku. U dokumentu stoji da 6.11.1387. Matej sin Maroje Pripičeva s otoka Koločepa sklapa ugovor sa Milčom iz Novog Brda prema kojemu bi Matej trebao sa svojim brodom stići iz Dubrovnika u luku Ploče,pri ušću Neretve (ad quedum locum dictum la Ploca que est in fluminis Narenti) te tamo ukrcati oko 600 komada sitne stoke i škopaca te manju količinu drva. Povijesni arhiv također čuva i dokument iz 1426. u kojem se Ploče spominje od strane Vijeća umoljenih Dubrovačke Republike.

Izgradnja željeznice do Ploča

Već u Austro-Ugarskoj su postojali planovi za izgradnju željeznice do ušća Neretve.1911. Zemaljski savjet BiH je poslao memorandum ministru Burianiu u kojem je tražio izgradnju pruge Bugojno-Rama-Metković-Porto Tolero (tal.naziv za rt Višnjica koji se nalazi tik ispred luke Ploče), no zbog protivljenja Splita, koji je tražio da se promet s Neretve šalje na Split, planovi o izgradnji željeznice su propali. Godine 1922. su bila gotova tri projekta za izgradnju željeznice Vinkovci-Sarajevo-ušće Neretve, no ponovo dolazi do pobune Splita i Dubrovnika koji su smatrali da će izgubiti svoj utjecaj i veliki dio prometa prema BiH. Tek je 1933. godine na zahtjev Generalštaba vojske, Ministarstvo vojske i mornarice prihvatilo taj prijedlog, pa je 1937.počela izgradnja željeznice od Metkovića do Ploča. Željeznica je dovršena 1942. godine.

Izgradnja luke Ploče

Prva ispitivanja na prostorima luke Aleksandrovo (Ploče) izvršena su već 1923. Njih su izvršili sarajevski građevinari koji su ispitivali teren za izgradnju željeznice. Mnogi tadašnji političari su smatrali da je izgradnja luke na mjestu današnje luke Ploče budalaština, zbog velikih troškova rušenja brda Zminjac, i zbog toga što su smatrali da Neretva svojim muljem zakopava mjesto koje je bilo predviđeno za izgradnju luke. U isto doba, Jugoslavija je bila u gospodarskoj krizi, a stručni ljudi i političari u Bosni su tvrdili da je ušće Neretve najpogodnije za gradnju luke za BiH. 1939. godina počinju stvarni radovi na izgradnji luke Ploče,a autor prvih nacrta za izgradnju luke Ploče bio je Ukrajinac iz Kijeva Boris Karakoz.

Luka Ploče u planovima Trećeg Reicha

U ratnom periodu na izgradnji luke sudjelovala je Njemačka organizacija. Iako je luka u podjeli teritorija pripala Italiji, u Bonnu u Njemačkoj su pronađeni dokumenti iz kojih se može vidjeti da su okupacijske snage planirale rekonstrukciju luke, tako da pomorskim putem mogu izvoziti ugljen, boksit i druge sirovine iz NDH. Partizanske snage su ih cijelo to vrijeme onemogućavale, potapajući glibodere i onesposobljavajući ostalu tehniku.

Naseljavanje Ploča

Ploče se počinje naseljavati odmah po završetku II. svj. rata kada je trebalo radnika, ali i stručnih ljudi za obnavljanje željeznice i luke, te osiguravanje sigurnog pomorskog-plovnog puta. Ubrzo su se u Ploče počeli doseljavati stručni dizaličari(iz Rijeke i Sušaka), doktori, poštari, vojni djelatnici i drugi. Prvi doseljenici su najčešće bili iz okolnih mjesta (posebice Baćinaca koji su nakon povratka iz izbjeglištva u El Shattu u Egiptu zatekli razorene kuće, ali i iz drugih mjesta) i Dalmatinske Zagore. Prvi Pločani su živjeli u barakama na Crnoj rijeci i u brakama uz Pekin dolac u gornjem djelu grada. Na Crnoj rijeci bile su smještene razne ustanove, predstavnici vlasti, razne službe, trgovina, gostionica itd., dok se u gornjem djelu grada nalazila pekara, crkva i škola.

Prvi obrisi grada

1.svibnja 1950. Ploče po prvi put mjenjaju naziv u Kardeljevo te će pod tim imenom ostati do 1954. Ponovno mjenjanje imena se dogodilo 1980. te je ono zadržano do 1990. U Pločama 1950-tih počinje završavanje kamenih zgrada na Prišnici i u Rogotinskoj ulici, ali i završavanje vojnih objekata. 50-tih godina na Crnoj rijeci otvoreno je i prvo kino „Prišnica“ i prva razglasna stanica. Krajem 50-tih počinje znatnije doseljavanje stanovnika iz BiH, a 1965 Ploča dolazi Jadranska magistrala i cesta iz Mostara, a 1966 u promet je pušten normalan kolosjek željezničke pruge Sarajevo-Ploče, a s tim prometnim potencijalima grad se znatnije počeo širiti zajedno s lukom.

Ploče u Domovinskom ratu

Tijekom Domovinskog rata u Pločama nije bilo većih granatiranja, izuzevši uspješno granatiranje skladišta tvrtke Interšped i nekih lučkih skladišta i neuspješno granatiranje ratne bolnice. U noći između 14. i 15.9.1991 u Pločama i užoj okolici je izvršena vojno-redarstvena akcija "Zelena tabla-Male Bare" kojom su zauzeti objekti JNA te je zapljenjena velika količina naoružanja i municije. Tijekom te akcije došlo je i do prve pomorske bitke gdje su se sa Hrvatske strane dva tegljača, plovna lučka dizalica, trajekt i dva manja broda suprostavili nadmoćnijoj, profesijinalnoj Jugoslavenskoj ratnoj mornarici. U akciji je smrtno stradao jedan hrvatski vojnik. Pločani su osim akcije "Zelena tabla-Male Bare", sudjelovali i borili se i na drugim bojištima diljem Hrvatske, a neki su nažalost položili živote za slobodnu Hrvatsku.

by: Teo Grančić