Borba s ekonomskom krizom mogla bi Hrvatima odnijeti tri sadašnja neradna dana, čime bi se smanjili troškovi poslodavaca i povećali prihodi države. Naime, u Vladi se, na inicijativu ministara koji više vode brigu o stanju hrvatskog gospodarstva nego o socijali, vrlo ozbiljno razmišlja o ukidanju dva državna praznika i jednog blagdana. U povijest bi tako vrlo skoro trebali otići Dan antifašističke borbe koji se obilježava 22. lipnja i Dan državnosti, tri dana kasnije.
Radni dan ubuduće će vjerojatno biti i blagdan Tijelovo koji pada u različite datume, ali uvijek četvrtkom, a ove je godine 7. lipnja. Pritom bi Dan antifašističke borbe i Dan državnosti dobili status spomendana. O ovim promjenama u kalendaru bilo je jučer riječi i na sjednici Vladinog užeg kabineta.
Aktualni praznični kalendar usvojen je u Saboru u listopadu 2001. godine i to na inicijativu nedavno preminulog zastupnika HSLS-a Ive Škrabala. Doduše, on svojim prazničnim rošadama, kojima je, recimo, Dan državnosti s 30. svibnja prebačen na 25. lipanj, nije predvidio Tijelovo. Taj je blagdan uveden na prijedlog tadašnje zastupnice HSS-a Ljubice Lalić.
– Konačna odluka još nije donijeta, no ako ukinemo te neradne dane napravili bismo značajne uštede, objasnio nam je visoki izvor u Vladi.
Spajanje blagdana
Ove godine Dan antifašističke borbe je u petak, a Dan državnosti odmah idućeg ponedjeljka. Dakle, od ta dva praznika može se razmjerno lako napraviti četiri slobodna dana u komadu. A kako je Tijelovo u četvrtak, spajanje s vikendom vrlo je izgledna opcija. U lipnju bismo, u slučaju da sve ostane po starom, samo s ta dva spajanja, mogli imati ukupno čak osam neradnih dana. Prema procjenama poslodavaca svaki neradni dan znači gubitak gospodarstvu oko milijardu i 100 milijuna kuna. Trenutačno Hrvatska ima 14 dana državnih praznika i blagdana koji su ujedno i neradni dani. Rekorder među članicama Europske unije je Slovenija s 15 dok, primjerice, Grci, Talijani i Francuzi godišnje imaju 12 prazničnih dana. S druge strane, najveći radnici su Britanci koje, ne računajući godišnje odmore, zapadne tek osam neradnih dana.
U Vladi postoje i ideje da se novogodišnji praznici produlje i na 2. siječanj, što su početkom godine zatražili i turistički radnici, ali zbog »opasnosti« da mnogi Hrvati iskoriste to kako bi neradne dane spojili s Tri kralja 6. siječnja, spomenuta zamisao zasad nije blizu realizacije. Iako i susjedi Srbi i Slovenci ne rade 2. siječnja.
U Vladi su svjesni da bi najava ukidanja sva ova tri praznika mogla u javnosti izazvati burne rasprave, ne samo sindikalno nego i ideološki motivirane. Razloga za negodovanje imat će i politička ljevica i desnica. Možda bi ipak najviše polemika potaknulo pretvaranje Dana državnosti u spomendan. Taj je datum izabran za praznik jer je 25. lipnja 1991. godine, temeljem rezultata prethodnog referenduma, Sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske.
Ostalo je zapamćeno da su u trenutku glasovanja SDP-ovi zastupnici izašli iz dvorane jer je njihov prijedlog bio da se istovremeno donese deklaracija o mogućem udruživanju Hrvatske s državama bivše Jugoslavije.
Izvor: Novi list
| < « | » > |
|---|
