Vlada RH je 2007. godine doznačila sredstva za prometnicu Banja-Komin u visini od 500,000.00 kuna.
Dvije su godine ta sredstva, kao namjenska, samo prenošena iz proračuna u proračun, da bi se onda naručio projekt i neki dodatni troškovi oko 200,000.00 kn. Uvjet koji su dale HŽ bio je da cesta mora biti građena izvan prostora od 12 m od sredine kolosijeka. Određena je i trasa te ceste. Cesta je zadirala u stotinjak privatnih parcela.
Kada je oformljena nova gradska uprava prije godinu i pol dana, pozvani su projektanti da razjasne u čemu je stvar: imovinsko pravni odnosi. Pozvani su ljudi koji su se spremni odreći zemlje u korist ceste da se izjasne. Došlo je nekoliko ljudi.
Kako po sadašnjim cijenama ni nekoliko milijuna kuna ne bi riješilo samo imovinsko pravne odnose, ponovo je zatraženo od HŽ da dopuste da se cesta primakne pruzi, kako bi se što više smanjila površina u vlasništvu privatnih osoba koju treba otkupiti, te tako i smanje troškovi izgradnje ceste. HŽ dopustile su primicanje ceste na 8 m.
U međuvremenu je izašao pravilnik koji kaže da se cesta još može primaknuti željeznici, Onda je opet zatraženo od HŽ da revidiraju svoje uvjete u skladu s tim pravilnikom, te sada postoji papir koji kaže da se cesta možemo primaknuti na dva metra od baze željezničkog nasipa, tako da cesta neće skoro nikome ulaziti u posjed, jer će skoro čitava (do Trbonjića jaruge) biti na državnom vlasništvu.
Drugo, taj je teren puno stabilniji pa će i troškovi dodatne stabilizacije biti manji. Kad se proširivala Petrada, u dogovoru s gradonačelnikom, naloženo je da se iskopani materijal koristi za nasipanje trase ceste, što je i učinjeno u dužini od oko 200 m. Bilo bi se nastavilo, ali je u međuvremenu poduzeće Glavice otišlo u stečaj i njihov je kamenolom zatvoren. kad bismo dovozili kamen iz Bijelog Vira, cijena bi prijevoza skratila ono što možemo napraviti s ovih 500,000.00 kn upola. Stoga je od Vlade RH zatraženo pravo da se uzme kamen s jednog deponija, koji je svakako predviđen za uklanjanje, jer je deponij privremenog karaktera i na privatnim parcelama. Taj je deponij nastao prigodom izgradnje brze ceste Ploče Karamatići. Čim se odobrenje dobije, nasipanje će se nastaviti. Dakle, na izgradnji se radi na način da se što efikasnije utroše sredstva, da se što manje našteti privatnim osobama.
Ono na čemu se sada radi jest to da se pokušava iznaći način kako da se cesta prije Gusarovog igrališta svrne prema školi, te da se cesta od Trbonjića jaruge do škole izgradi ujedno i kao protupoplavni nasip, čime bi se zaštitila Banja u Kominu, a ni čitav prostor između štrike, brda i igrališta ne bi tonuo. U ovo, zbog protupoplavne funkcije, pokušava se uključiti i Hrvatske vode, kako bi se što prije završila ova cesta. Unutrašnje vode iz Komina bi se za viših vodostaja Neretve ispumpavale, a za nižih bi otjecale gravitacijski.
Izvedivost ove ideje treba provjeriti projektom odvodnje viška voda i zaštite od poplave, za što je Grad Ploče osigurao 70,000.00 kn, a Hrvatske vode isto toliko.
Čitava ova priča da se iščitati i iz izvješća o radnjama na obrani od poplave iz siječnja 2010. godine i iz prosinca 2010. godine koja su objavljena na stranicama Grada Ploča.
komin.bloger.hr
| < « | » > |
|---|
