Kako je Lastovo proglašeno parkom prirode?
Krajem 20. stoljeća rodila se ideja da se Lastovsko otočje proglasi parkom prirode. Ideja je izazvala žučne rasprave kod lokalnog stanovništava.
Počele su kružiti priče kako će se s parkom prirode uvesti restrikcije u poljoprivrednoj proizvodnji, uvesti će se zabrana ribarenja zbog čega bi moglo doći do egzodusa žitelja, jer ribarstvo i poljoprivreda osnovne su egzistencijalne djelatnosti malobrojnog lastovskog puka.
Zarađivalo se tada i od turizma, ali na Lastovu nikad nije bilo masovnih turističkih hordi, zbog udaljenosti i skupog trajektnog prijevoza razvijao se uglavnom nautički turizam.
Velika je sreća što se u to vrijeme pojavio jedan lokalni poduzetnik s idejom izgradnje lastovskog kamenoloma s već dogovorenim tržištem. Naime, Italija je trebala ogromne količine velikih kamenih gromada za nasipanje nekih dijelova svoje obale odnosno za izgradnju lukobrana i marina s onu stranu Jadrana.
Projekt kamenoloma dugoročno bi zapošljavao dvadesetak radnika, a idejni začetnik ovog projekta dobio bi državnu koncesiju i svi bi uredno profitirali; država, lokalna zajednica i idejni začetnik projekta tj. poduzetnik, koji je već imao podršku kod nekoliko istomišljenika u lokalnoj i županijskoj politici, jer bez amenovanja politike nema ništa od projekta. Sve je već bilo pripremljeno projektnom dokumentacijom iz koje je bilo vidljivo da uz minimalna ulaganja ovaj posao donosi dobru dugoročnu i konstantnu dobit.
Tada je puk shvatio što im to uistinu donosi.
Svakodnevne detonacije miniranja kamenoloma, pretvaranja jednog od najljepših otoka na Jadranu u površinski rudnik i devastacija okoliša. Lastovo bi postalo neprepoznatljivo i ono malo turizma što su imali zamrlo bi.
I onda se lokalna zajednica probudila, pokrenuli su se svi. Žitelji, znanstvenici, entuzijasti, volonteri, ministarstvo...... rezultat: 2003. godine svjetska organizacija za zaštitu prirode; proglasila je lastovsko otočje prioritetom za očuvanje bioraznolikosti Sredozemlja, a 28. rujna 2006. godine Hrvatski sabor proglasio je Lastovo i arhipelag oko njega parkom prirode (područje od 195,83 km2 ). Ovom odlukom sačuvana je ljepota i nenarušeni sklad, a ujedno je i garancija da na ovom području neće biti agresivne gradnje i devastacije okoliša.
Što su žitelji Lastova ovom odlukom dobili?
Park prirode danas upošljava 10 stalnih i 10 sezonskih zaposlenika, što i nije mala brojka s obzirom da na cijelom Lastovu živi nešto više od 700 stanovnika. Uniformirani zaposlenici parka prirode, sličnog izgleda američkih ili kanadskih rangera, svakodnevno s gumenim gliserom obilaze sve uvale na arhipelagu i od usidrenih nautičara naplaćuju 25 kuna po osobi za sidrenje u parku prirode. Samo od ove naknade uprihodi se preko pola milijuna kuna po sezoni. Takva naknada se nije naplaćivala prije proglašenja parka prirode i nautičari su uživali u našim ljepotama besplatno. Također, park prirode izdaje ribarske i ronilačke dozvole za turiste, dozvole su dnevne i tjedne i imaju svoju cijenu. U parku prirode postoji i lovište, osim članova lastovskog lovačkog društva u lovištu su najčešći gosti Talijani, i to se dobro naplaćuje. Lovište se svake godine obnavlja s pomlatkom fazana i zečeva. Lokalno stanovništvo bavi se poljoprivredom kako se i do sada bavilo, za ribarenje su potrebne iste dozvole kao i svugdje na Jadranu, osim što Lastovci dobivaju posebnu dozvolu za ribarenje u parku prirode. Krivolov je strogo zabranjen kao i svugdje diljem obale i podliježe prekršajnom i kaznenom zakonu RH. Devastacija i eksploatacija šuma u državnom vlasništvu nije dozvoljena kao i prije proglašenja otoka parkom prirode. Vlasnici privatnih šumskih parcela mogu eksploatirati drvo iz svoje šume za ogrjev, kao i uvijek. Lastovo je danas raj za nautičare i pravi melem za pješake i bicikliste. U sezoni; Lastovo ima već tradicionalni Etno, Rock & Jazz festival, likovnu koloniju, ribarske večeri. Za ljubitelje aktivnog odmora, planinare i ljubitelje prirode nudi se planinarenje po lastovskim brdima s predivnim pogledom na cijeli arhipelag, a za vrijeme bure i bez izmaglice pogled seže i do Otranta.
U razgovoru s mještanima Pasadura, Ublija i Lastova da se zaključiti da nitko nije zažalio zbog proglašenja Lastova parkom prirode. Na moj upit; ''Jeli strah od parka prirode bio opravdan'', većina se slaže da je strah i dezinformacije o parku prirode plasirao mali krug ljudi koji su posredno ili neposredno imali osobni interes u lastovskom kamenolomu.
Zašto Dolina Neretve još nije proglašena parkom prirode?
Početak ove priče sličan je s početkom lastovske priče, mada Lastovo i Dolina Neretve nemaju puno poveznica, zajedničko im je što pripadaju istoj županiji, stoga htjeli ili ne isprepleteni su istim političkim kadrom koji donosi vrlo važne odluke. Protivnici parka prirode nastali su iz istih ili sličnih razloga. Za razliku od Lastova, u Dolini Neretve protivnika parka prirode puno je više, a strategija im je identična: plasiranje laži i dezinformacija s namjerom zastrašivanja ka jednom jedinom cilju provođenja ili očuvanja svojih sitnih interesa.
Kome smeta i kome nije interes park prirode u Dolini Neretve?
Na prvom mjestu valja istaknuti nečije interese u državnoj tvrtci ''Hrvatske vode'', o čemu već bruje sve ekološke udruge, a kritike su sve glasnije iz Europe. Za koga i kome je potrebno koje-kakvo rovanje bagerima po obalama Neretve i u čiju i koju svrhu se troše državni novci. Imaju li radovi na obalama Neretve opravdanje i koja im je svrha?.....zaštita od poplave sigurno nije. Projekti brana i navodnjavanja pod kulisom zaštite od zaslanjena za interese uske grupe ljudi je projekt koji nikako ne bi mogao proći u zaštićenoj zoni pod okriljem parka prirode.
Učestalo mijenjanje prostornih planova iz razloga političke trgovine i namirivanja interesa trenutačnih vlastodržaca i njihovih prijatelja s nebuloza projektima poput betonizacije i apartmanizacije ušća, golf terena na poljoprivrednom zemljištu i tko zna čega sve. Uglavnom svi dosad predloženi projekti su u pravilu prenapuhani visokim znamenkama eventualnih ulaganja kojima je svrha najobičnija obmana. Uz milione eura pompoznih naslova u medijima obmanjuje se eldoradom radnih mjesta kako bi se što više uljepšala sebična nakana i interes samo da se postigne cilj. Među protivnicima parka prirode osim nekih političara su i oni koji bi prodali kaput s rođenog oca u interesu vlastita džepa, oni koji se udaraju u prsa domoljubljem i navodno rade u interesu sviju nas, a devastirali bi i prodali rodnu grudu za šaku škuda. Park prirode nije u njihovom interesu jednako kao i svima onima koji se bave krivolovom, jer krivolov u parku prirode bi bio nemoguć. Park prirode pod nazorom je 24 sata.
Proglašenje Doline Neretve parkom prirode jedini je spas naše doline, u našem je interesu i onih koji dolaze poslije nas.
Nenad
| < « | » > |
|---|
