Povodom novinskog članka
Ploče: sto miljuna eura za preradu otpada
Ne rijetko u medijima osvanu tekstovi o projektima i ulaganjima gdje se obećavaju stotine novih radnih mjesta, a miljunski iznosi ulaganja pršte na sve strane. U svemu tome nekad brojke nemaju nikakve logike, a kad su u pitanju miljuni i brojevi zaposlenih valja ponekad sve to umanjiti za 2, 3, 4 pa čak i više od 10 puta. Kod nas je običaj da se po medijima rasipaju miljuni kao da je riječ o pržini. Sjetite se natpisa o ulaganjima katarskog šeika u luci Ploče ili o lječilištu na ušću koje bi koštalo ni manje ni više nego dvostruko više od ovog projekta, a uzgoj školjaka na jezeru Parila trebao je upošljavati svu silu hrvatskih branitelja.
Prenapuhane brojke uvijek imaju svoju svrhu, posebno ako je riječ o osjetljivim projektima, bilo za ekologiju ili eventualne izmjene GUP-a. Kad su u pitanju novčani iznosi, treba znati da se iza svakog projekta uloženo treba vratit i uz to treba zaradit.
U ovom projektu, sedamdesetak zaposlenih treba vratiti 100 miljuna u nekih 20 ili 25 godina, šta bi značilo uz pokrivanje tekučih troškova trebali bi donjeti godišnjeg profita od 6 do 7 miljuna ćime bi se vraćalo uloženo. Prosječni profit po zaposlenom iznosio bi oko 90 tisuća godišnje. Eura naravno. Rjetke su firme u Hrvatskoj (i svijetu) u kojima zaposlenik donesi takav profit.
Da bi sve ovo funkcioniralo treba godišnje prikupiti 80 tisuća tona smeća, a da bi sve to bilo isplativo, po toni smeća bi se trebalo zaraditi oko 120 eura. To bi značilo da će tona smeća vrijediti nešto malo manje od tone pšenice, ili još bolje, tona smeća imat će veću vrijednost od tone cementa. Jeli to moguće?
Da, moguće je.
Naplata odvoza smeća ne naplačuje se po težini već po kvadratnoj površini stambenog ili poslovnog prostora ili po broju kanta ili kontejnera koje koristite. Na koji naćin se komunalno društvo naplačuje ovisno je o općini u kojoj živite, a cijenu odvoza smeća određuje gradska vlast. Prosječan Hrvat proizvede negdje oko 300 kg kućnog smeća godišnje, kad sve to izračunam za moje domačinstvo i godišnju cijenu koju plaćam za odvoz smeća (općina Split) dolazim do iznosa koji je tu negdje cca 120 Eura po toni. To bi značilo da ovaj projekt i sa ovim prenapuhanim miljunima ulaganja može biti isplativ. Da bi ova stvar funkcionirala, za sve one koji ne plaćaju svoje obveze pobrinila se država uvođenjem OIB-a. Putem OIB-a sve obveze za koje se na sudu dokažu da ih ne izvršavate, onaj kome ste dužni putem suda sjest će vam na plaću, mirovinu, a ako ste nezaposleni i nemate nikakva primanja obveza će vas čekati dokle god ste živi. To bi značilo da više neće biti izbjegavanja plaćanja obveza.Tako vam je to u Europi, za dugovanja nema zastare, a uz to vam se gomilaju kamate.
Kako je naslov ove teme 100 miljuna Eura, osvrnuti ćemo se malo na ove velike novce. Jesu li ovih 100 miljuna Eura stvarna 
ulaganja?
Da vam je lakše pratiti: npr. za 100 miljuna Eura koliko navodno košta ovaj projekt može se kupiti cca 1000 stanova od 50 kvadrata po tržišnoj cijeni od 2000 Eura kvadrat.
Iznos ulaganja u ovaj projekt uvjetuje buduću cijenu komunalne naknade, to je ono šta će svatko od nas morati plaćati. Kroz neka ulaganja, posebno ona gdje se petlja država, županija ili gradska vlast, nerijetko plaćamo nećije vikendice, privatne nekretnine, fiktivne radove, autoput do zaseoka, preskupo i dvostruko bojanje tunela, nebulozne izmjene GUP-a i sl. Kako će u konačnici cijenu ovog projekta plačat građani kroz cijenu odvoza smeća, valjalo bi pored studije o utjecaju na okoliš i ostalim kriterijima, dobro vodit računa koliko uistinu ovaj projekt košta. Ili još bolje, neka se unaprijed odredi cijena komunalne naknade za 20 godina i njen eventualni godišnji rast. Znate, kako to u konačnici biva: ‘’Poslujemo s gubitkom nema nam druge nego poskupiti naknadu’’. Zato oprezno s miljunima, njihov put je nepredvidiv, oni znaju nestati bez traga, a nekad cijene nekih radova i usluga nemaju nikakvu tržišnu logiku.
Miljuni su to, a ne glavice kupusa.
P.S. Hrvatska mora riješit odlagališta otpada, prema pravilima Europske unije, a to znači da će država, lokalna samouprava i županija za ovakve projekte morati izdvojiti sredstva, a to su naši novci, naši porezi, naše obveze i harač. Zato je jako važan svaki miljun utrošen u ovaj projekt, ako do njega uopće i dođe.
| < « | » > |
|---|
