Dvije kapitalne investicije, pelješki most i autocesta od Ravče do Dubrovnika, morat će čekati bolja vremena, a novi projekti nisu najavljeni
Dalmaciji prijeti zanimljiv paradoks: nikad ni jedna hrvatska Vlada nije bila toliko "dalmatizirana" kao aktualna Vlada Zorana Milanovića, a svi su izgledi da bi baš u njegovu mandatu hrvatski jug mogao pretrpjeti investicijsku sušu.
Makar kad se radi o deklariranim projektnim zadacima Milanovićeve Vlade, odnosno kapitalnim investicijama u državnu infrastrukturu, poglavito u energetici i prometu (željezničkom).
Premijer Milanović je dalmatinskih, sinjskih korijena, a Sinjanin je i njegov ministar obrane Ante Kotromanović. Ministar policije Ranko Ostojić dolazi ravno iz dalmatinske "metropole", odakle nam stiže u Banske dvore i ministar regionalnog razvoja Branko Grčić.
Ministar uprave Arsen Bauk Bračanin je, a ministar pravosuđa Orsat Miljenić rođeni je Dubrovčanin. Može li više, može li za "dalmatinsku stvar" bolje?
A ipak, čini se da bi od ove Vlade najviše mogli profitirati Primorci, kojima Kukuriku koalicija kani nadoknaditi godine HDZ-ova ignoriranja i zaobilaženja. Zapuštenoj, devastiranoj i osiromašenoj Dalmaciji unatoč, za koju su rezervirani stečajevi i propast tvrtki poput Imote, Jadrankamena, a potone li i Brodosplit, bit će to prava katastrofa.
Dvije kapitalne infrastrukturne investicije koje su se vezivale uz južnu regiju od vremena Ive Sanadera pa do dolaska Zorana Milanovića jesu izgradnja pelješkog mosta i nastavak gradnje autoceste od Ravče (gdje je stala) do Dubrovnika. Obje nova Vlada drži nerealnim u ova recesijska vremena.
Jest, moglo bi se prigovoriti, kako to Dubrovčani uglas čine, da je i Kukuriku koalicija predizborno obećavala izlazak hrvatskog juga iz prometne izolacije koja ga čini slijepim crijevom zemlje i tradicionalno drži na repu svih (osim turističkih) događanja.
No, s druge strane, kalkulacije o preskupom pelješkome mostu, u koji je dosad HDZ-ova nomenklatura "utukla" 200 milijuna kuna, a trebalo bi ukupno bar dvije milijarde, objektivno se u ovakvim ekonomsko-financijskim okolnostima doimaju kao znanstvena fantastika, s onu stranu razuma. Nema novca ni za završetak autoceste do Dubrovnika, pa ako stigne i do Ploča, hrvatski će jug biti sretniji negoli danas...
A razglednice s nedovršenim a nužnim infrastrukturnim projektima koje je riječka gradska vlast uporno slala bivšemu ministru prometa Božidaru Kalmeti, mogle bi ovaj put s dalmatinskog terena početi stizati novom ministru, riječkom kadru Zlatku Komadini.
Premda je to politički stav vladajuće koalicije, Dubrovačko-neretvanska županija već je počela prozivati Komadinu zbog odustajanja od gradnje pelješkog mosta, dok se u isto vrijeme Komadina otvoreno zalagao za još puno skuplji infrastrukturni zahvat - gradnju nizinske pruge do Rijeke, koja je nikad dosanjani san riječkog gospodarstva.
'Zavičajna politika'
Premda je riječ o dugoročnom projektu koji sadašnja Vlada vjerojatno neće ni početi, a kamoli realizirati, jug će, sudeći po slučaju pelješkog mosta, sigurno zamjerati Komadini da forsira "zavičajnu, a ne nacionalnu politiku".
Isto kao što su Rijeka i Istra prozivali Kalmetu da je za svog mandata strateške infrastrukturne projekte vukao u Dalmaciju, a nikada nisu oprostili Račanu što je krenuo u gradnju "Dalmatine" na račun odgode dovršetka punog profila autoceste od Zagreba do Rijeke.
S obzirom na porazno stanje državnih financija, u mandatu ove vlade malo će se toga uopće moći graditi, premda Komadina neke započete projekte planira dovršiti u svome mandatu.
U prioritetima su nastavak riječke zaobilaznice od Križišća do Novog Vinodolskog, što je ujedno trasa buduće autoceste od Rijeke do Žute Lokve. U jednom od svojih malobrojnih intervjua Komadina kaže kako je za autocestu Rijeka - Žuta Lokva u planu izrada cjelokupne dokumentacije kao i početak gradnje dionice Žuta Lokva - čvor Senj.
Taj je pravac prvenstveno u funkciji turističkog prometa opet prema jugu ali i kvarnerskim otocima Pagu i Rabu. Naime, to je bitno kraći put turistima koji dolaze u Hrvatsku preko Rupe i Pasjaka, a nastavljaju prema Dalmaciji.
U prostornim planovima Primorsko-goranske županije predviđaju se i obnova, odnosno širenje postojećeg mosta na četiri traka (što, praktički, znači gradnju novog), te izgradnja još jednoga, željezničkog mosta, što je opet vezano uz namjeru širenja riječke luke na naš najveći otok.
Realno, i to je za sada samo u fazi želja i vizija, koje bi ministar Komadina i po lokal-patriotskoj liniji teško mogao pokrenuti bez dobro elaborirane računice isplativosti.
DAVORKA BLAŽEVIĆ / NEVENKA HORVAT
POGLED U BUDUĆNOST Trebaju nam marine, hoteli...
Neki uspješni Dalmatinci, u koje se svakako ubraja Branko Roglić, makarski poduzetnik, vlasnik grupacije Orbico, drže da investicijski zamah svake zemlje primarno ovisi o njezinim komparativnim prednostima, tek u manjoj mjeri o politici.
- Uz veliku poreznu presiju, skupu državu, još ako nemate svoje komparativne pred-nosti, svoje rudnike iz kojih ćete crpiti sirovine za razvoj, onda ste propali. A naša najveća prednost je naše more - uvjeren je Roglić.
Ljude imamo, no s nedovoljno poduzetničkog znanja, jer naši su poduzetnici svoj poduzetnički štih uglavnom izgrađivali radeći vani. Zato je, vjeruje Roglić, naša najveća šansa u ulasku u EU jer će doći ljudi koji imaju i novca i poduzetničkog znanja i investirati u naše komparativne prednosti: u naše more i sve što je vezano uz more i obalu. Dalmaciji, smatra Roglić, trebaju nove marine, nove luke, ako je moguće i završetak autoceste do Dubrovnika.
- Imamo golemo bogatstvo u kamenu, a umjesto da na njemu razvijamo gospodarstvo mi smo uništili Jadrankamen koji je bio naša komparativna prednost. Dakle, kamen, marine, luke, hoteli, to je ono što treba Dalmaciji jer je turizam njezina budućnost i njezin prosperitet.
Vidite, jedan Rimini s druge strane Jadrana, sa 17 kilometara obale,ima danas veći prihod od turizma nego cijela Hrvatska. Zar to nije apsurdno?! A država, zaključuje jedan od najbogatijih hrvastkih poduzetnika, ona treba osigurati odgovarajuće okvire u kojima ćemo se lakše kretati: manju poreznu presiju i manja parafiskalna davanja. I procvjetat ćemo!
SD
| < « | » > |
|---|
