KAKVE SU POSLJEDICE VLADINE ODLUKE O ODUSTAJANJU OD RADOVA NA KAPITALNOM INFRASTRUKTURNOM PROJEKTU KOJI JE POKRENULA BIVŠA VLAST
Koliko je do sada utrošeno novca na gradilištima pelješkog mosta s obiju strana Neretvanskog kanala u Komarnoj i Brijesti, pitanje je koje postavlja hrvatska javnost nakon konačne odluke aktualne hrvatske Vlade da odustane od nastavka radova na "infrastrukturnom projektu stoljeća".
Za razliku od HDZ-a, kojemu je pelješki most bio jedan od glavnih aduta u nedavnoj predizbornoj kampanji, Kukuriku koalicija nikada nije skrivala svoja protivljenja mostu, pa je odustajanje od daljnjih radova konačan slijed politike Zorana Milanovića.
Još dok su bili u oporbi, SDP-ovci su isticali prioritete izgradnje autoceste prema Dubrovniku kroz Bosnu i Hercegovinu, što je brža i nadasve povoljnija varijanta spajanja Dubrovnika s ostatkom Hrvatske. Iako nova vlast argumentima obrazlaže prioritet autoceste u odnosu na pelješki most, stanovnici Pelješca i juga Hrvatske nisu zadovoljni obustavom projekta, za koji su do sada porezni obveznici izdvojili oko 160 milijuna kuna. Zbog tolikog novca, smatraju da treba nastaviti s gradnjom mosta.
Tako je nemala svota proračunskog novca u ovim recesijskim vremenima doslovno bačena u vjetar, jer pristupni putovi i "stope" mosta za sada ničemu ne mnogu poslužiti. Osim toga, u nepostojeći pelješki most je uloženo i 5,2 milijuna kuna na koliko su Hrvatske ceste sklopile ugovor s tvrtkom "Crosco naftni servisi" d.o.o., koja je poslije bila pod istragom USKOK-a. "Crosco" je u Neretvanskom kanalu izvodio dodatna geofizička, geološka i geotehnička istraživanja na stupnim mjestima mosta.
Prema većini procjena, projekt izgradnje mosta dosegnuo bi ukupnu cijenu od oko 2,4 milijarde kuna. Milijuni su tako potrošeni za takozvani papirnati dio gradnje, elaborate, idejne projekte, glavne projekte, studiju utjecaja na okoliš... Radovi na gradilištima u Komarnoj i Brijesti u posljednjih šest godina čak su tri puta otvarani. Bilo je predviđeno graditi most dužine 2,4 kilometra s rasponom od 568 metara. Međutim, gradilište nikada nije oživjelo. Probijene su tek pristupne ceste i središnji plato, izgrađena betonara i dokovi te dva upornjaka mosta.
Budući da je gradilište napušteno do daljnjega, iznova se aktualizira pitanje budućnosti probijenih platoa, poglavito u Komarnoj, koji bi se vrlo brzo mogli prenamijeniti u turističke svrhe. Postojeću plažu uz gradilište mosta moglo bi se s minimalnim ulaganjima nasuti i urediti pa bi umjesto mosta Komarna mogla dobiti atraktivnu plažu. I zastupnici u Saboru već na početku zasjedanja uhvatili su se mosta, pa je tako Frano Matušić pitao premijera Milanovića za sudbinu povezanosti juga Hrvatske s ostatkom zemlje.
- Pelješki most se ne gradi, a služio je kao politička moneta za šarmiranje i varanje, a tako se ozbiljna država ne ponaša -odgovorio mu je Milanović, stavljajući naglasak na izgradnju autoceste.
Traže odštetu
Uz investiciju pelješkog mosta veže se i priča o kupnji nekoliko milijuna kvadrata kamenitog zemljišta na Pelješcu, a u toj nikada do kraja istraženoj priči spominjali su se Željko Žderić, direktor "Konstruktora", koji je bio jedan od izvođača radova na mostu, i Jure Radić (IGH), projektant mosta.
Nakon toga se iz redova SDP-a moglo čuti kako se iza inzistiranja na gradnji mosta kao nacionalnog interesa krije interes krupnoga kapitala. Konzorcij građevinara, sastavljen od "Konstruktor inženjeringa", "Viadukta" i "Hidroelektre", navodno od Hrvatskih cesta traži 50 milijuna kuna za odštetu zbog zaustavljenih radova, odnosno za troškove održavanja "hladnog pogona".
S. SOLDO
Kronologija neuspješnih pokušaja
U studenome 2005. otvoreno je gradilište raspisanog javnog natječaja i osiguranih proračunskih sredstava. Radove je ponovno otvorio bivši premijer Sanader u listopadu 2007.
Investicija je dosegnula 2,4 milijarde kuna, dok je istodobno u proračunu osigurano tek jedan posto potrebnih sredstava za pristupne ceste – prisjetio se Vlahušić i podsjetio na istražne radove terena oko mosta u svibnju 2009. te nastavak istraživanja terena kojima je u srpnju 2010. nazočila tadašnja premijerka Jadranka Kosor.
Godinu dana poslije Kosor najavljuje nastavak radova na mostu, s raspoloživih 100 milijuna kuna iz proračuna Hrvatskih cesta u 2011. Posljednji podaci govore da je od (drugog) otvaranja gradilišta 2007. do ljeta 2011. u most uloženo 158 milijuna kuna, izvijestio je dubrovački gradonačelnik.
Vlahušić: HDZ bi most i cestu gradio tisuću godina
Ne čudi me što HDZ govori o milenijskim projektima jer bi, prema dinamici ulaganja u posljednjih osam godina, rok za izgradnju autoceste do Dubrovnika bio 470 godina, a pelješkog mosta 120 godina – ustvrdio je dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić u petak na konferenciji za novinare posvećenoj HDZ-ovu zanemarivanju prometnih projekata koji Dubrovnik povezuju s ostatkom Hrvatske.
Zapitavši se hoće li u sljedećem tisućljeću uopće biti automobila, Vlahušić je izračunao kako je dosadašnja vlast u autocestu uložila 79 milijuna od ukupno 4,6 milijardi kuna, dok je izgradnju pelješkog mosta poduprla s 158 milijuna od potrebnih 2,4 milijarde kuna.
- Svjedoci smo kako HDZ posljednjih dana pokušava politizirati ovo pitanje, zaboravljajući na vlastitu odgovornost u proteklih osam godina. Ako ne znate, milenij znači tisuću godina, što znači da bi HDZ, da je ostao na vlasti, u tisuću godina završio i most i autocestu - rekao je gradonačelnik Vlahušić. Kao primjer takva rješenja, gradonačelnik Dubrovnika istaknuo je obilaznicu Neuma:
- Građanima Dubrovnika treba reći istinu, a ta je da je za povezivanje Dubrovnika daleko najvažnija općina Neum, jer je obilaznica Neuma od vitalnog značenja kako za Neum tako i za Dubrovnik koji imaju iste prometne poteškoće i jednak pristup problemu - naglasio je dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić.
G. Bijelić
Rješenje u tunelu ispod Neuma
Jedno od rješenja umjesto mosta mogao bi biti tunel ispod Neuma. Taj tunel u Neum bi ulazio u Badžuli (dolina Neretve), a izlazio u Imotici (Dubrovačko primorje). Tunel bi bio dug oko 5,5 kilometara, a po svojoj dužini bio bi treći u Hrvatskoj, iza Male Kapele i Svetog Roka.
Radnici su se s gradilišta davno povukli
Denis JERKOVIĆ / CROPIX
SD
| < « | » > |
|---|
