yIspražnjene blagajne u "Hrvatskim autocestama" i "Autocesti Rijeka−Zagreb", glavnim državnim autocestovnim koncesionarima, temeljni su uzrok usporavanja cestogradnje u Hrvatskoj, zbog čega bi se do kraja ove godine trebalo otvoriti samo 11 novoizgrađenih kilometara prometnica najvišeg ranga, a to se zapravo odnosi samo na dionicu Dalmatine između čvorova Vrgorac i Ploče.
U Hrvatskoj su do sada izgrađena oko 24 kilometra autocesta na svakih 100 tisuća stanovnika, što je znatno iznad prosjeka Europske unije koji iznosi oko 15 kilometara na 100 tisuća stanovnika.
Nasuprot tome, financijski podaci govore da su autoceste u našoj zemlji vrlo neisplative u odnosu na europske prometnice, jer će za povrat uloženog novca u njihovu izgradnju tijekom proteklog desetljeća trebati pričekati još najmanje 30-ak godina.
Iako se na dalmatinskim dionicama Dalmatine bilježi prosječni dnevni promet između 36.000 vozila na čvoru Maslenica do 7000 vozila na čvoru Ravča, podaci na godišnjoj razini znatno su skromniji i u pravilu čine samo trećinu ljetnog prometa.
Od čvora Dugopolje prema Šestanovcu i Vrgorcu broj vozila na autocesti drastično opada, pa se tijekom zimskih mjeseci na pojedinim naplatnim postajama bilježi samo nekoliko stotina vozila dnevno u oba smjera.
S obzirom na aktualnu politiku cijena cestarina i stalno ignoriranje mogućnosti uvođenja vinjeta, godišnja isplativost autocesta bit će minimalna. Unatoč dosegnutoj visokoj razini izgrađenosti prometnica, potpuno usporavanje graditeljskog tempa samo je nastavak negativnog trenda iz proteklih dviju godina, kad je ukupno otvoreno tek pedesetak novih autocestovnih kilometara, od čega 28 kilometara čine lani otvorene dionice Ravča−Vrgorac na A1 i Kanfanar−Rogovići (Pazin) na Istarskom ipsilonu.
Osim nastavka izgradnje punog profila Istarskog ipsilona i radova na autocestama Zagreb−Sisak i A10 koja će Dalmatinu spojiti s koridorom 5C na granici s BiH, u Hrvatskoj trenutačno nema aktivnijih gradilišta tog tipa.
U odnosu na razdoblje prije sedam-osam godina kad je cestogradnja (i prateće afere!) bila u punom zamahu, danas je riječ tek o mrvicama, ali takav rasplet ne treba čuditi jer planirana ulaganja u autoceste tijekom ove godine ne prelaze 100 milijuna kuna.
Štoviše, za radove na brojnim autocestovnim dionicama u državnom je Programu izgradnje predviđeno "nula" kuna, pa će njihovo dovršenje očito morati pričekati bolje proračunske i kreditne dane.
U tom svjetlu treba promatrati i željeno povezivanje Dubrovnika i okolice s ostatkom Hrvatske bez obzira na trasu koju će ponovno kreirati političari, a ne stručnjaci. Koliko god je bivša HDZ-ova Vlada obećavala produženje Dalmatine prema jugu i otvarala fantomska gradilišta poput onoga pokraj Dola, precizni podaci govore da je ta ista "ekipa" iz Banskih dvora za nastavak radova od čvora Ploče prema dolini Neretve i Dubrovniku u ovoj godini planirala 4,5 milijuna kuna, za što se ne može ishoditi ni "poštena" dozvola, a kamoli pokrenuti bagere.
Crna godina za cestograditelje
U svakom slučaju, 2012. godina zasigurno neće ostati zlatnim slovima ubilježena u cestograditeljskim ljetopisima, posebice zbog činjenice što se ni metra neće napredovati na izgradnji autoceste A7 od Križišća iznad Kraljevice prema željenom cilju – spoju s Dalmatinom u Žutoj Lokvi.
Isto tako, ove godine neće se puno pomaknuti ni spajanje Osijeka s mađarskom granicom u Baranji, pa će sve biti svedeno na očekivano rezanje vrpce u čvoru Ploče, koji se zapravo nalazi u blizini Malog Prologa pokraj Vrgorca.
100 milijuna kuna predviđeno je u ovoj godini za izgradnju autocesta širom Hrvatske 28 kilometara novih prometnica najvišeg ranga pušteno je u promet tijekom 2011.
Gordan Zubčić, Foto: arhiv cropix
www.slobodnadalmacija.hr
| < « | » > |
|---|
