Pridružujemo se kolegama iz gradova Zagreba, Karlovca, Rijeke, Krka, Pule, Paga, Zadra, Šibenika, Splita, Brača i Dubrovnika u nacionalnoj inicijativi udruga za zaštitu okoliša u snažnom protivljenju Prijedloga Zakona o postupanju s nezakonitim zgradama i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji.
Prijedlog izmjena omogućuje etažiranje vila i apartmana u zonama turističke namjene čime se nadomješta Zakon o igralištima za golf, ukidanje kojeg je konačno najavila Predsjednica Vlade RH u svibnju ove godine. Naime, Zakonom o igralištima za golf omogućena je gradnja apartmana i vila na golf - igralištu te njihovo etažiranje.
Izmjenama Zakona o prostornom uređenju i gradnji se omogućuje etažiranje na golf - igralištima koja su u turističkim zonama T3, a omogućuje se još i etažiranje i u ostalim turističkim zonama T1 i T2.
Tražimo da se golf - igrališta mogu graditi samo u zonama sportsko - rekreacijske namjene (R) i to bez mogućnosti gradnje smještajnih kapaciteta te etažiranja istih! Zabrana etažiranja u turističkim zonama je uvedena upravo kako bi se obala zaštitila od apartmanizacije i rasprodaje, te kako bi se potakla ulaganja u turizam kao djelatnost, a ne u špekulativne projekte preprodaje zemljišta i gradnje apartmana za prodaju na tržištu nekretnina.
Ukoliko se etažiranje u turističkim zonama omogući, špekulanti koji su pokupovali jeftinije zemljište u turističkim zonama umjesto da se bave ugostiteljsko-turističkom djelatnošću, višekratno će povećati vrijednost svog zemljišta te će ga moći preprodati po skupljoj cijeni građevinskim investitorima ili će moći sami graditi apartmane namijenjene nekretninskom tržištu. Osim toga, praktički se hoteli pretvaraju u stanove, pa se svaka hotelska soba može etažirati i prodati kao pojedinačna jedinica, a vile postaju vikendice Time se stvara dodatna konkurencija postojećim iznajmljivačima apartmana, koji ionako imaju malu popunjenost tijekom godine, te se opterećuju lokalne zajednice da financijski podržavaju infrastrukturu za "gradove duhova" na jadranskoj obali. Poticanje ulaganja u nekretninski biznis ne doprinosi kvaliteti hrvatskog turizma nego, upravo suprotno, uništava obalni pojas!.. Na štetu ozbiljnih turističkih investitora zadovoljavaju se privatni interesi građevinskog lobija za brzom prodajom vila i apartmana.
Predloženim izmjenama obvezuju se jedinice lokalne i područne samouprave da prodaju zemlju u svom vlasništvu mimo provođenja javnog natječaja za potrebe formiranja neizgrađene građevne čestice, ako taj dio ne prelazi 50% površine planirane građevne čestice! Smatramo nedopustivim da se neposredno nakon najave ukidanja Zakona o igralištima za golf iz razloga na koje smo mi opetovano upozoravali, sporne provizije tog zakona ugrađuju u druge zakone uz sada još veći postotak zemljišta koje lokalna samouprava mora ustupiti investitoru. Predlažemo ukidanje bilo kakve mogućnosti prodavanja zemlje u vlasništvu tijela državne vlasti i države bez javnog natječaja jer takve pogodbe imaju veliki koruptivni potencijal.
Nevjerojatno je i to da su se zadnje izmjene Zakona o prostornom uređenju i gradnji donijele 6.5.2011., da bi ga Vlada ponovo uputila u izmjene već nakon mjesec dana, 9.6.2011.
Protivimo se u cijelosti usvajanju Prijedloga Zakona o postupanju s nezakonitim zgradama zbog proceduralnih i sadržajnih razloga. U saborsku proceduru se krenulo bez precizne ocjene stanja (ne zna se čak niti koliko nezakonitih zgrada uopće ima), kvalitetne javne rasprave te neposredno pred parlamentarne izbore.
Sadržaj Prijedloga zakona je neprihvatljiv jer omogućuje legalizaciju gotovo svih nezakonitih zgrada bez nijansiranja različitih oblika bespravne gradnje, devastaciju Zaštićenog obalnog pojasa te ekstraprofit krupnim bespravnim graditeljima. Prema ovom Prijedlogu zakona se mogu legalizirati i bespravno izgrađene stambene kuće samo desetak metara od mora, a izvan građevinskih područja definiranih u prostornom planu, što dovodi do kolapsa sustava planiranja prostora. Zakon predviđa i diskrecionu odluku pri legalizaciji što otvara prostor za korupciju.
Ukoliko je inicijativa za legalizaciju bespravne gradnje vođena socijalnim motivima, a ne pogodovanju krupnim bespravnim graditeljima na obali, u zakonu je trebalo odrediti socijalne kriterije za legalizaciju. Ovako je jasno da će od zakona imati koristi jedino krupni bespravni graditelji koji će si od ekstraprofita moći priuštiti plaćanje financijske kazne i troškova legalizacije dok će siromašni na kraju i dalje ostati u ilegalnim objektima koje će im na kraju država ili srušiti ili ih isključiti iz komunalne infrastrukture.
Ana Musa,
predsjednica Udruge Lijepa naša za Dubrovačko neretvansku županiju
| < « | » > |
|---|
